Povijest
Prvi pisani podaci o lovištu Đurđenica potječu iz 1721 godine kada je Karlo VI darovao barunu Prandau zemljište i šume južno od rijeke Drave i to za vrijeme služenja u ratu protiv Turaka. Već 1722 godine ustanovljuje se plača vlastelinskog lovca Franza Wencela u iznosu od 61,39 guldena (jedan gulden je tada vrijedio kao jedan hvat ogrijeva).
 
19. ožujka 1728 godine sačinjen je ugovor s fazaneristom Johanom Novšićem u kome se detaljno daju upute o uzgoju, podivljavanju i ispuštanju fazana, te održavanju fazanerije i naknadi za odstrjel „štetočina“. Godine 1732 trošak fazanerije iskazan je u iznosu od 216,64 guldena, a plača fazaneriste od 60 guldena. Tijekom cijelog osamnaestog stoljeća iskazivani su troškovi godišnjeg uzgoja fazana.
 
Za prihode lovstva u 1739 godini navodi se da su iznosili kao prihodi svih mlinova zajedno na području vlastelinstva Prandau.
 
Uprava i apsolutno pravo korištenja zemljišta i lovišta bilo je pod vlasništvom baruna Gustava Prandaua sve do njegove smrti 1885 godine. Tada je imanje razdijeljeno na njegove tri kćeri. Elvira udana za grofa Pavla Pejačevića dobila je vlastelinstvo Našice. Marija udana za grofa Normana iz Bizovca dobila je vlastelinstvo Valpovo. Štefanija udana za grofa Đuru pl. Majlatha dobila je vlastelinstvo Donji Miholjac. Od tada pa do 1918 godine lovište Đurđenica bilo je pod upravom navedenih vlastelina.
 
Iz toga vremena izdvajamo neke značajne podatke:
 
    • Od 1858 do 1884 godine ukupno je odstrijeljeno 399 vukova, odnosno prema godišnjim izvješćima prosječno se odstrjeljivalo 16 vukova godišnje. Posljednji vuk odstrijeljen je 1884 godine.
    • 1894 godine Adolf Kosmack odstrijelio je u reviru Crnac najjačeg jelena s težinom rogovlja od 16,33 kilograma i otprilike 253,30 CIC točaka (jelen je tada ocijenjen po Nadlerovoj formuli).
    • Lovište je obilovalo, danas zaštićenim pticama, a odstrjel orlova (tada „štetočina“) kretao se godišnje od 6 do 28 kljunova.
    • Vlastelinstvo Majlath obavljalo je svake godine vrlo intenzivan lov živih zečeva radi prodaje na bečkom tržištu. Godine 1905 se spominje više tisuća uhvaćenih zečeva i 4564 odstrijeljena zeca.
    • Lovište je obilovalo šumskim šljukama, pa je tadašnja lovna elita Europe dolazila u lov na šljuke, boraveći pri tome kod grofa Majlatha u dvorcu u Donjem Miholjcu. Prema izvornim podacima iz 1913 i 1914 godine, lovio je u tom području u proljetnom lovu na šljuke nadvojvoda Franjo Ferdinand, te je u tom lovu odstrijeljeno tijekom 15 dana 1100 šljuka.
    • Godine 1909 grof Pavle Pejačević odstrijelio je u šumskom predjelu Kovačica srnjaka čija je trofejna vrijednost ocijenjena sa 158,30 CIC točaka.
 
Tijekom prvog svjetskog rata i neposredno nakon njega krivolov je uništio većinu fondova divljači. Zabilježen je podatak da su od 1918 do 1920 godine krivolovci uništili 98% jelenske divljači. Također je na fondove divljači, naročito srneće utjecala vrlo duga i oštra zima godine 1938. Do drugog svjetskog rata fondovi divljači su se povećali. Spomena je vrijedan podatak iz 1941 godine, da je u reviru Boljara (cca 6.000 ha – današnje lovište Kapelački lug) od 7 do 11 rujna rikalo 48 jelena.
 
U godinama drugog svjetskog rata nisu zabilježeni podaci o stanju lovstva, što je i razumljivo s obzirom na uvjete.
 
Od 1945 do 1948 godine lovište se nalazi pod upravom Šumskog gospodarstva PAPUK Osijek, a tada se formira lovište Đurđenica u površini od 26400 hektara. Od 1955 godine lovište se nalazi u sastavu šumskog gospodarstva KRNDIJA Našice, odnosno pripadajućih šumarija Donji Miholjac, Đurđenovac i Koška. Prema inventurnom stanju od 01.01.1955 utvrđeno je slijedeće brojno stanje divljači:
 
    • Jelenska divljač – 270 grla (50 jelena, 160 košuta i 60 teladi);
    • Srneća divljač – 250 grla (90 srnjaka, 140 srna i 20 lanadi);
    • Zečeva – 600 repova;
    • Svinja divljih – 40 grla;
    • Fazana – 300 kljunova;
    • Poljskih jarebica – 150 kljunova.
 
Godine 1968 opčine Donji Miholjac i Orahovica dale su lovište na upravljanje tvrtki Generalturist iz Zagreba. Tada počinje lovno turistički odstrjel jelenske divljači, te se iste godine na području šumarije Donji Miholjac odstrjeljuje 37 brončanih jelena, 39 srebrnih i 4 zlatna jelena. 1979 godine u lovištu je odstrijeljen jelen trofejne vrijednosti 238,99 CIC točaka.
 
Godine 1988 gospodarenje lovištem preuzima tvrtka Slavonske šume Vinkovci, a tijekom domovinskog rata fondovi divljači su također devastirani.
 

Slike iz galerije *



Brzi kontakt

00 385 98 92 33 844

© 2010 Sva prava pridržana : design by ENDORA